Zašto se Harvard ne zove „Američko nacionalno sveučilište“? Svjetska povijest skrivena u nazivima sveučilišta fascinantnija je nego što mislite.
Jeste li se ikada zapitali?
Imamo „Nacionalno“ sveučilište Tsinghua, „Nacionalno“ sveučilište Taiwan, a u Rusiji postoji mnogo „nacionalnih“ sveučilišta. No, pogledajte najprestižnije svjetske institucije poput Harvarda, Yalea, Oxforda i Cambridgea – zašto nijedno od njih u svom nazivu nema riječ „Nacionalno“ (National)?
Još je čudnije što Velika Britanija ima „Imperial College“, čiji naziv zvuči prilično moćno, dok su Njemačka i Japan nakon Drugog svjetskog rata očajnički pokušavali izbrisati riječi „imperijalno“ ili „nacionalno“ iz naziva svojih sveučilišta.
Što se zapravo krije iza toga? Ima li riječ „nacionalno“ u inozemstvu neko značenje koje mi ne poznajemo?
Danas ćemo otkriti tajnu skrivenu u nazivima sveučilišta. Naime, davanje imena sveučilištu, baš kao i restoranu, nije samo oznaka, već i izjava.
Prvi tip restorana: „Wangova domaća kuhinja“ – Lokalna sveučilišta koja služe zajednici
Zamislite da želite otvoriti restoran u Americi. Biste li ga nazvali „Prvi američki majstor kuhar“? Vrlo vjerojatno ne. Možda biste ga nazvali „Kalifornijska sunčana kuhinja“ ili „Teksaška roštilj kuća“. To zvuči pristupačno i autentično, jasno poručujući svima: „Služim stanovnicima ovog mjesta.“
Američka „državna sveučilišta“ (State University) slijede tu logiku.
Na primjer, Sveučilište u Kaliforniji (University of California) i Sveučilište u Teksasu (University of Texas) naglašavaju „državu“ umjesto „nacije“ u svojim nazivima. To je vrlo pametan pristup, jer istovremeno odražava javnu svrhu sveučilišta da služi poreznim obveznicima te države i vješto izbjegava potencijalne probleme koje bi mogla donijeti riječ „National“.
Naime, u Sjedinjenim Državama i mnogim zapadnim zemljama „nacionalizam“ (Nationalism) je vrlo osjetljiva riječ koja lako može asocirati na rat, sukobe i ksenofobiju. Stoga, korištenje riječi „State“ umjesto „National“ – slično nazivanju restorana „Wangova domaća kuhinja“ – označava skromnost, praktičnost i usredotočenost na pružanje najbolje usluge susjedima.
Drugi tip restorana: „Prvi kineski toranj“ – Flagship sveučilišta koja predstavljaju nacionalni ugled
Naravno, postoje i ambiciozni vlasnici restorana koji žele biti nacionalni uzor. Oni bi svom restoranu dali ime poput „Prvi kineski toranj“ ili „Glavni restoran Pekinške patke“. Takvo ime odmah odiše samopouzdanjem i osjećajem da nema boljeg, jer to nije samo restoran, već lice nacionalne gastronomije.
U nekim zemljama „nacionalna sveučilišta“ imaju upravo tu ulogu.
Primjerice, „Australsko nacionalno sveučilište“ (Australian National University) ili „Nacionalno sveučilište Singapura“ (National University of Singapore). U tim zemljama obično postoji samo jedno „Nacionalno sveučilište“, koje je akademski predvodnik stvoren uz ulaganje cjelokupne nacije, predstavljajući najvišu razinu u zemlji. Njegovo ime je sjajna nacionalna posjetnica.
To se potpuno razlikuje od naše uobičajene situacije s mnogo „nacionalnih“ sveučilišta. Kod njih, „National“ znači jedinstven i prestižan status.
Treći tip restorana: „Yamato osvajačka kantina“ – Imperijalna sveučilišta s pečatom agresije
Sada, zamislite najstrašniji scenarij.
Restoran koji se ne zove „domaća jela“ niti „prvi toranj“, već „Yamato osvajačka kantina“ ili „Germanska superiorna gozba“, otvoren na okupiranom teritoriju. Svrha ovog restorana nije priprema hrane, već da svojim imenom i postojanjem neprestano podsjeća lokalno stanovništvo: „Osvojili smo vas.“
Zato su riječi „National“ i „Imperial“ (imperijalno) postale toliko „otrovne“ u povijesti.
Tijekom Drugog svjetskog rata, nacistička Njemačka i Japansko Carstvo osnovale su takozvana „imperijalna sveučilišta“ (Reichsuniversität / 帝国大学) na okupiranim područjima. Ove su škole bile alat za provođenje kulturne agresije i rasne asimilacije, a njihovi nazivi bili su poput povijesne tetovaže na licu, ispunjene nasiljem i ugnjetavanjem.
Nakon rata, ta su imena postala sramota. Njemačka, Japan i druge europske zemlje brzo su izbrisale takve nazive sveučilišta iz povijesti. Ljudi su postali iznimno oprezni prema riječi „National“, bojeći se da bi se mogla povezati s fašizmom i imperijalizmom.
Zato je danas na europskom kontinentu teško pronaći sveobuhvatna sveučilišta s nazivom „National“. Čak i povijesno „Rijksuniversiteit“ iz Nizozemske (što doslovno znači Nacionalno sveučilište) radije se vješto prevodi u neutralnije „Državno sveučilište“ (State University) u svojoj vanjskoj komunikaciji, kako bi se izbjegle bilo kakve neželjene asocijacije.
Svjetonazor iza naziva sveučilišta
Sada, vratimo se na te nazive i sve postaje jasno:
- SAD koristi „državno“ (State), što je pragmatizam koji naglašava služenje lokalnoj zajednici.
- Ujedinjeno Kraljevstvo zadržava „Imperijalni koledž“ (Imperial College), poput starog plemića koji nije zaboravio slavu „carstva u kojem sunce nikada ne zalazi“, čuvajući povijesne ostatke.
- Australija i Singapur koriste „nacionalno“ (National), što je nacionalna posjetnica koja pokazuje vrhunsko samopouzdanje.
- Europski kontinent općenito izbjegava „nacionalno“ (National), što je odraz povijesti i pažljivo povlačenje crte s neugodnom prošlošću.
Jednostavan naziv sveučilišta krije svjetonazor, povijesni pogled i vrijednosti države. Govori nam da jezik nije samo skup doslovnih značenja. Iza svake riječi leže slojevi kulture, povijesti i emocija.
Upravo je to ono što međukulturalnu komunikaciju čini najfascinantnijom i najizazovnijom. Jednostavan strojni prijevod možda vam može reći da je „National“ „nacionalno“, ali vam ne može otkriti tisuće značenja u različitim kontekstima – je li to čast, odgovornost ili ožiljak?
Da bismo istinski razumjeli svijet i vodili dubok razgovor s ljudima iz različitih kulturnih pozadina, moramo proniknuti u priče iza tih riječi.
A to je ujedno i pravo značenje komunikacije.
Želite li voditi duboke razgovore s ljudima diljem svijeta i razumjeti kulturne priče iza njihovih jezika? Isprobajte Intent! To je aplikacija za čavrljanje s ugrađenim vrhunskim AI prijevodom, koja vam omogućuje da prevladate jezične barijere i neometano razgovarate s bilo kim globalno, istinski razumijevajući jedni druge.