Vaš način učenja jezika možda je pogrešan od samog početka

Mnogi od nas prošli su kroz isto iskustvo: godinama smo učili engleski, naučili bezbroj riječi napamet, ali kada bismo sreli stranca, sve što bismo znali reći bilo je "How are you?". Ili, uvijek smo mislili da bi učenje jezika trebalo početi s "Pozdrav" i "Hvala", kako bismo mogli razgovarati s lokalnim stanovništvom i putovati.

Ali što ako vam kažem da postoji snažniji način učenja, koji ne teži "tečnom razgovoru", već jezik tretira kao ključ za otključavanje svijeta kojim ste istinski opsjednuti?

Danas želim s vama podijeliti jednu priču. Glavni junak priče je tajvanski doktorand u Njemačkoj koji istražuje bizantsku povijest. Zbog svog istraživanja, "prisilio" se da postane "dekoder" njemačkog, francuskog, starogrčkog i latinskog jezika.

Učenje jezika promatrajte kao detektivsku igru

Zamislite da ste vrhunski detektiv koji preuzima hladni slučaj star tisuću godina – misterij uspona i pada Bizantskog Carstva.

Ovaj je slučaj previše star; svi originalni dokumenti (primarni izvori) napisani su u dva drevna koda (starogrčki i latinski). Da biste razumjeli te prvotne dokaze, prvo morate naučiti razbiti ta dva koda.

Još je veći problem što je proteklih stotinu godina nekoliko najsposobnijih detektiva na svijetu (modernih znanstvenika) također istraživalo ovaj slučaj. Napisali su goleme količine analitičkih bilješki na svojim materinjim jezicima – njemačkom i francuskom. Njihovi su nalazi ključni tragovi za rješavanje slučaja; jednostavno ih ne možete zaobići.

Što učiniti?

Jedini način je da se pretvorite u "super-detektiva" koji poznaje više jezika.

Ovaj doktor povijesti upravo je takav "super-detektiv". Njegov cilj nije naučiti naručiti kavu na latinskom, već moći čitati Ciceronova djela i prozrijeti tisućljeće povijesne magle. Njemački i francuski nije učio radi opuštenog razgovora, već da bi mogao stajati na ramenima divova i razumjeti najsuvremenija akademska istraživanja.

Vidite, kada se cilj učenja promijeni iz "svakodnevne komunikacije" u "rješavanje misterija", cijela se logika učenja mijenja.

Vaše "zašto" određuje vaše "kako učiti"

Put učenja ovog doktoranda savršeno ilustrira ovu ideju:

• Starogrčki i latinski: Samo čitati, ne govoriti. Njegov profesor nije predavao "Kako si?" na satu, već je odmah izvadio Cezarove "Galske ratove" i počeo analizirati gramatičku strukturu. Budući da je cilj bio čitanje literature, sva se nastava vrtjela oko te srži. Godinu i pol učio je starogrčki, a čak ni nakon toga nije znao jednostavne pozdrave, ali to ga nije spriječilo da čita teške drevne tekstove.

• Njemački i francuski: Kao "alate za rješavanje slučaja". Morao je na njemačkom voditi duboke akademske rasprave sa svojim mentorom i kolegama, pa je njegovo znanje njemačkog u govoru, slušanju, čitanju i pisanju moralo biti vrhunsko. Francuski mu je, pak, bio neophodan alat za čitanje golemih količina istraživačkog materijala. Ova su dva jezika bila njegovo oružje za opstanak i borbu u akademskom krugu.

Najveća pouka koju nam ova priča daje je: Prestanite pitati "kako dobro naučiti jezik", već prvo se zapitajte "zašto učim".

Želite li pogledati francuski film bez titlova? Želite li pročitati originalni roman japanskog autora? Ili želite komunicirati s kolegama iz cijelog svijeta i zajedno dovršiti projekt?

Što je vaše "zašto" konkretnije i hitnije, to će vaše učenje imati više smjera i motivacije. Nećete se više mučiti s pitanjem "ova riječ nije korisna", jer znate da je svaka riječ, svako gramatičko pravilo koje naučite, ključ za vašu "riznicu".

Jezik je most koji spaja svjetove

Zanimljivo je da je doktorand svoj engleski usavršio upravo u Njemačkoj.

U njegovom istraživačkom području okupljaju se znanstvenici iz Švedske, Brazila, Italije i drugih dijelova svijeta. Kada se svi okupe, engleski postaje najprikladniji zajednički jezik. Upravo je ta stvarna potreba za komunikacijom, usmjerena na rješavanje problema, dovela do naglog poboljšanja njegovog znanja engleskog jezika.

To upravo dokazuje da je bit jezika povezivanje. Bilo da se radi o povezivanju drevne mudrosti ili povezivanju ljudi različitih kulturnih pozadina u moderno doba.

U današnjem globaliziranom svijetu, svatko od nas može postati takav "povezivač". Možda ne trebate vladati s četiri ili pet jezika kao on, ali posjedovanje alata koji može odmah srušiti komunikacijske barijere nesumnjivo će vas odvesti mnogo dalje. Danas, aplikacije za razgovor poput Intent mogu, putem ugrađene umjetne inteligencije s prevođenjem u stvarnom vremenu, omogućiti vam da se lako sporazumijevate s ljudima iz bilo kojeg kutka svijeta na njihovom materinjem jeziku. To je kao da ste svojim mislima dali "univerzalni prevoditelj", čineći povezivanje jednostavnijim nego ikad prije.

Stoga, prestanite smatrati učenje jezika teškim poslom.

Pronađite ono "zašto" koje vam uzbuđuje srce, pronađite onu "misteriju" koju želite razriješiti. Zatim, koristite jezik kao svoj avanturistički alat i hrabro istražujte taj širi svijet. Otkrit ćete da proces učenja više nije bolna borba, već putovanje otkrića puno iznenađenja.