Ne pitajte više koliko jezika čovek može da nauči – pogrešno postavljeno pitanje!
Da li ste se i vi nekada, u tišini noći, prelistavajući video snimke, susreli sa „maherima“ koji tečno prelaze sa jednog na drugi od sedam ili osam jezika, a zatim se tiho zapitali: koliko jezika zapravo može da stane u nečiji mozak?
Ovo pitanje je poput dvoseklog mača. Ono istovremeno može da raspali našu strast za učenjem, ali nas često ostavlja sa osećajem anksioznosti i frustracije. Opsednuti smo „brojem“, kao da što više jezika naučimo, to smo impresivniji.
Ali danas, želim da vam kažem: možda smo od samog početka postavljali pogrešno pitanje.
Vaš cilj je „skupljanje“ ili „degustacija“?
Dozvolite mi da vam ispričam kratku priču.
Zamislite, postoje dve vrste „gurmana“.
Prvi tip, nazovimo ga „Kralj čekiranja“. Njegova galerija na telefonu je puna selfija iz raznih popularnih restorana. Može brzo da nabroji imena stotinu restorana i zna sve specijalitete svakog od njih kao da su mu najbliži rođaci. Ali ako ga pitate zašto je neko jelo ukusno? Koje su kulinarske tehnike i kultura iza toga? Verovatno će se zbuniti, a zatim brzo preći na temu sledećeg restorana. Za njega je hrana namenjena „skupljanju“ i „hvalisanju“, to su samo zapisi o poseti.
Drugi tip, nazovimo ga „pravi gurman“. On možda nije posetio toliko restorana, ali svako jelo koje proba, degustira sa punom pažnjom. On može da prepozna domišljatost kuvara skrivenu u sosu i može da razgovara sa vama o promenama tog jela u lokalnoj kulturi. On ne uživa samo u ukusu, već i u priči, ljudskosti i svetu koji se krije iza hrane. Za njega je hrana namenjena „povezivanju“ i „iskustvu“.
Sada, vratimo se na učenje jezika. Po vašem mišljenju, koja vrsta osobe želite da budete?
Jezik nije poštanska marka, ne skupljajte ga samo
Mnogi ljudi nesvesno postaju „Kraljevi čekiranja“ u učenju jezika.
Oni teže da u svoj CV upišu „tečno govori pet jezika“, entuzijastično pozdravljaju na 20 jezika. Zvuči impresivno, ali ponekad je sve to krhko i lako se raspada.
Postoji i poznati istorijski primer „propasti uživo“. Čovek koji je tvrdio da poznaje 58 jezika bio je pozvan u televizijsku emisiju. Voditelj je doveo nekoliko izvornih govornika iz različitih zemalja da mu postave pitanja. Na kraju, od sedam pitanja, on je samo s mukom uspeo da odgovori na jedno. Situacija je bila izuzetno neprijatna.
Bio je poput „Kralja čekiranja“ koji je sakupio bezbroj Mišelinovih vodiča, ali nikada zapravo nije probao nijedno jelo. Njegovo poznavanje jezika bilo je krhak eksponat, a ne oruđe za komunikaciju.
Ovo je alarm za sve nas koji učimo jezike: Vrednost jezika nije u tome koliko ga „znate“, već u tome šta sa njim „radite“.
Pravi majstori jezicima „otvaraju vrata“
Poznajem neke prave lingvističke majstore. Oni možda neće stalno isticati „govorim 40 jezika“, ali kada razgovarate sa njima, shvatićete da imaju ogromnu znatiželju i duboko razumevanje za svaki jezik i kulturu koja se krije iza njega.
Oni uče jezike, ne da bi dodali još jedan „jezički pečat“ u svoj pasoš, već da bi stekli ključ koji može da otvori vrata novom svetu.
- Naučiti jezik znači dobiti još jedan ugao gledanja na svet. Možete čitati knjige u originalu, gledati filmove koji nisu prevedeni, razumeti humor i tugu druge kulture.
- Naučiti jezik znači imati još jedan način za povezivanje sa drugima. Možete voditi dubok razgovor sa prijateljem iz strane zemlje, na njegovom maternjem jeziku, i osetiti toplinu i rezonanciju koja prelazi kulturne barijere.
To je ono najfascinantnije u učenju jezika. Nije reč o trci brojeva, već o putovanju stalnog otkrivanja i povezivanja.
Zato, prestanite da se opterećujete pitanjem „koliko jezika najviše može da nauči jedna osoba“. Umesto toga, zapitajte se: „Koja vrata sveta želim da otvorim uz pomoć jezika?“
Čak i ako ste naučili samo jedan novi jezik, sve dok ga možete koristiti da steknete prijatelja, ili da razumete priču, već ste „gurman“ uspešniji od bilo kog „Kralja čekiranja“.
Naravno, danas je započinjanje međukulturnog dijaloga postalo lakše nego ikada. Aplikacije za ćaskanje poput Intent imaju ugrađenu moćnu AI funkciju prevođenja, koja je poput vašeg ličnog vodiča, pomažući vam da lako započnete prvi razgovor sa bilo kim, u bilo kom kutku sveta. Ona vam uklanja početne prepreke, omogućavajući vam da odmah „okustite“ radost međukulturne komunikacije.
Na kraju, zapamtite: jezik nije trofej na zidu, već ključ u vašoj ruci. Važno nije koliko ključeva imate, već koliko ste vrata njima otvorili i koliko ste različitih pejzaža videli.